Zbližavanje pri porodu i neposredno nakon njega

OSAM SAVJETA ZA BOLJE ZBLIŽAVANJE:

Ostvarite dodir kože na kožu odmah nakon poroda. Potrebe vašeg novorođenčeta nakon rođenja slične su potrebama koje ste vi imali tijekom poroda: ono treba mir, tišinu, toplinu i ruke nekoga kome je do njega stalo. Tražite da vam golu bebu polože na trbuh kako biste osjetili dodir kože na kožu. Bebina glava neka bude na vašim grudima, a preko njezinih leđa i glave prebacite topao ručnik. Ovaj postupak nije važan samo zbog psiholoških, nego i zbog medicinskih razloga. Novorođenčad se lako može pothladiti. Stavljanje djeteta na majčin trbuh i prsa omogućuje prijenos prirodne topline s majke na dijete, što je barem jednako učinkovito kao stavljanje djeteta pod umjetni grijač. Osim toga, dodir kože na kožu umiruje bebu. Lagano dizanje i spuštanje majčinih prsa i ritmični otkucaji srca bebi su poznati još iz maternice te smanjuju njezinu nelagodu.

Uočite bebino stanje tihe pozornosti. Nemojte se iznenaditi ako tijekom prvog susreta vaše novorođenče bude djelovalo relativno mirno. Unutar nekoliko minuta nakon rođenja beba dolazi u stanje tihe pozornosti, koje je, prema otkrićima istraživača, najpogodnije stanje za interakciju novorođenčeta s okolinom. Beba gotovo kao da je toliko očarana onime što vidi, čuje i osjeća da ne želi trošiti snagu na meškoljenje. Tijekom tog stadija beba gleda izravno u majčine oči i priljubljuje se uz njezine grudi. Ona upija zvuk vašeg glasa, osjeća i miriše vašu toplu kožu i osjeća okus vaše dojke. Unutar nekoliko minuta nakon rođenja beba počinje osjećati kome pripada. Faza tihe pozornosti traje tek oko sat vremena, a nakon toga beba zadovoljno utone u dubok san. Ova faza će se ponavljati i u danima koji slijede, no neće trajati toliko dugo. To je još jedan od razloga zbog kojih ovaj prvi sat nakon rođenja treba iskoristiti što je moguće bolje. Djeca bi to vrijeme trebala provesti sa svojim roditeljima, a ne u plastičnoj kutiji u dječjoj sobi, povezujući se sa zidom.

Dodirujte svoju bebu. Nježno tapšite svoju bebu dodirujući je po cijelom tijelu. Primjetili smo da se način na koji majke dodiruju svoju novorođenčad razlikuje od toga kako to rade očevi. Majka miluje cijelo tijelo bebe nježno ga dodirujući vrhovima prstiju, a očevi često stavljaju dlan na bebinu glavu kao da na neki način simboliziraju svoju predanost zaštiti života kojeg su stvorili. Roditeljski dodir je u početku često nesigurna, no svake minute postaje sve samopouzdaniji.

Osim stvaranja ugode, dodir ima i medicinskih prednosti. Koža je najveći organ na ljudskom tijelu, izuzetno bogat živčanim završecima. U kritičnom prijelaznom razdoblju bebina ulaska u novi svijet, kad ritam disanja često nije pravilan, tapšanje potiče novorođenče na ritmično disanje, stoga vaš dodir ima terapijsku vrijednost.

Pažljivo gledajte svoju bebu. Vaše novorođenče najbolje vidi na udaljenosti od otprilike 25cm, što je ujedno približna udaljenost između majčine dojke i njezinih očiju. Kada promatraju svoju djecu, majke obično nagnu glavu kako bi bila u istoj razini s bebinom, odnosno kako bi se njihove oči srele u istoj geometrijskoj ravnini.

Tijekom prvog sata nakon rođenja bebine su oči širom otvorene (ako osvjetljenje nije prejako!), kao da želi uspostaviti odnos s novim svijetom. Odrasli ne mogu odoljeti tom nepomičnom pogledu – čak i kad nisu djetetovi roditelji. Pažljivo gledanje u bebine oči u vama će izazvati želju da se nikada više ne odvojite od te male osobe koju ste s toliko napora donijeli na svijet.

U Klausovoj i Kennellovoj knjizi Bonding1 nalazi se predivna priča o studenticama medicine koje su sudjelovale u projektu istraživanja tog nepomičnog pogleda novorođenčadi. Niti jedna od njih nije uskoro mislila imati djecu, no do trenutka kada je studija bila završena, sve su planirale trudnoću i svako su poslijepodne dolazile posjetiti male sudionike svog istraživanja.

Pričajte sa svojim novorođenčetom. Studije su pokazale da novorođenčad već vrlo rano može razlikovati majčin glas od svih ostalih glasova. Bebe također prepoznaju očev glas te glas braće i sestara. Tijekom prvih sati i dana nakon rođenja, između majke i djeteta razvija se prirodna komunikacija. Majka tješi bebu i pomaže joj osjećati se dobrodošlom na svijet. Ona prilagođava ton i ritam svog govora kada razgovara s bebom, koristeći visoki i pjevni govor koji nazivamo majčinskim tepanjem. Bebe – čak i novorođenčad – miču se u ritmu majčina govora, a taj fenomen daje naslutiti da su ljudska bića jedinstveno programirana za upotrebu jezika.

Odgodite provođenje rutinskih postupaka. Vrlo često medicinska sestra koja je prisustvovala porodu prvo obavlja rutinske postupke poput mjerenja djeteta, kupanja, davanja vitamina K i kapanja očiju, a tek onda dijete daje majci na zbližavanje. To je obrnut redoslijed od onoga kojim bi se stvari trebale odvijati. Na vrijeme zamolite sestru da odgodi te postupke za otprilike jedan sat, kako biste vi i vaša novorođena beba mogli uživati u razdoblju prvog zbližavanja. Također zamolite da se rutinski postupci provode u sobi u kojoj se vi nalazite kako bi se izbjeglo bilo kakvo odvajanje. Ovo vrijeme koje ćete provesti s vašom bebom puno je važnije od tih postupaka. Pomislite samo na važnu lekciju koju će vaša beba naučiti tijekom tog prvog susreta: nakon neugode slijedi utjeha. Ona će naučiti jednu od najvažnijih lekcija u svom djetinjstvu: da može imati povjerenja u svoju okolinu.

Dojite svoju bebu tijekom prvog sata nakon poroda. Kontakt djeteta s bradavicom dio je procesa koji potiče majčinsko ponašanje neophodno kako bi novorođenče bilo zaštićeno i zbrinuto. Sisanje i lizanje bradavice izaziva otpuštanje hormona oksitocina u majčin krvotok, koji izaziva stezanje maternice i smanjuje krvarenje nakon poroda. On također izaziva osjećaj ljubavi i privrženosti. Većini je beba potrebno neko vrijeme da same pronađu bradavicu, tijekom kojeg njuškaju i lickaju prije nego čvrsto uhvate dojku. Istraživači su snimili novorođene bebe koje nisu bile odvajane od majki i čije majke nisu bile pod utjecajem lijekova, koje su unutar prvih 40 minuta nakon rođenja, istražujući po majčinu trbuhu, malo-pomalo same pronašle i prihvatile bradavicu.

Beba bi prvo iskustvo sisanja trebala doživjeti na dojci. Sisanje umjetne dude – bez obzira radi li se o dudi varalici ili bočici – zahtijeva drukčiju tehniku sisanja od one koja je potrebna da bi se iz dojke izvuklo mlijeko. Novorođenčad se mora rano i često dojiti kako bi na temelju instinkta s kojim su rođena naučila pravilnu tehniku sisanja. Prvi podoji vaše bebe izuzetno su važni.

Zamolite za privatnost. Prvi sat nakon rođenja trebao bi biti mirno i tiho vrijeme u kojem se majka i otac mogu usredotočiti na svoju novorođenu bebu. Zamolite da vas tokom tog vremena ostave same što je više moguće, kako komešanje i aktivnosti medicinskih sestara i ostalog bolničkog osoblja ne bi vašu pozornost odvlačili od bebe. Vremena za telefonske pozive, rodbinu i prijatelje bit će i poslije.

Izvor: “Povezujuće roditeljstvo”

Dr. William i Martha Sears

Prevela Arte

www.baby.hr

1 Zbližavanje