Zašto sam se odlučila za platnene pelene?

Ja sam majka troje djece koji su još u pelenama:
9-mjesečni sin, dvogodišnja djevojčica i 3 godine star dječak kojemu su još uvijek noću potrebne pelene.
Ugrubo govoreći ja promjenim više od 5500 pelena godišnje.
Kao i većina majki i ja sam zaposlena i imam jako malo slobodnog vremena, unatoč tome od samog početka majčinstva odlučila sam se za korištenje platnenih pelena.
Iznenađuje me koliko malo obitelji se odlučuje za ovakav, po mom mišljenju, prirodniji pristup. Osim što ne zagađujem okoliš, štedim novac te brinem za zdravlje moje djece. Naše bake pa i neke majke nas su odgojile na platnenim pelenama. Danas je mnogim majkama puno lakše koristiti jednokratne pelene ali nisu svjesne koliko opasnosti i kakve posljedice one ostavljaju.
Evo nekih činjenica , a tiču se okoliša; 20 milijardi jednokratnih pelena ostaju u okolišu svake godine , a treba im više od 500 godina da se raspadnu. Ako nekima ova činjenica nije bitna odnosno ne zamaraju se s time mogu li oni pomoći planetu onda moram reći ostale stvari koje se tiču njihove djece.
Proizvođači jednokratnih pelena godišnje potroše milijune na reklame o tome kako se dijete u njihovim pelenama osjeća suho. Istina, ali to se postiže upotrebom brojnih kemikalija, jer kako bi nešto što je mokro moglo biti suho i ugodno!? Razlog tome je natrijev poliakrilat. Ta kemikalija je zbog svoje štetnosti izbačena iz upotrebe u proizvodnji tampona 1985 godine, ali to nije sve. Dioksin je iznimno opasna tvar koja se upotrebljava za izbjeljivanje papira pri proizvodnji jednokratnih pelena a čiji tragovi ostaju, inače dioksin uzrokuje rak, bolesti kože, oštećenja jetre…

Pelenski osip je posljedica mnogobrojnih faktora, od iritacije zbog hrane do sapuna za pranje. Da bi se izbjegao pelenski osip potrebno je što češće mijenjati pelenu. Djeca u jednokratnim pelenama imaju češće pelenske osipe upravo zbog činjenice da je pelena ''suha'' pa je ne treba često mijenjati. Iako se vanjski sloj čini suh bakterije iz urina su itekako prisutne i u stalnom kontaktu sa djetetovom kožom.
Nadalje, plastika ''ne diše'' tako da amonijak koji je sastavni dio urina zapravo ne isparava i ostaje u peleni. Temperatura se u takvoj peleni diže za 1 stupanj što može naškoditi testisima muške djece i uzrokovati sterilnost.
Mislim da su to dovoljno dobri razlozi za odluku o nekorištenju jednokratnih pelena, već okretanje prirodnijim, ekološki prihvatljivijim i ekonomičnijim platnenim pelenama.

Marija R.M.
www.baby.hr