Važnost kontakta “koža na kožu”

Danas postoje mnoga istraživanja koja pokazuju da bi majke i njihova djeca trebali biti zajedno, ostvariti kontakt koža na kožu (beba je gola, ne umotana u plahtu) odmah nakon poroda, kao i poslije njega. Dijete je sretnije, njegova temperature tijela, ritam srca i disanja stabilniji su i normalniji, a šećer u krvi povišeniji.

Mi sada znamo da je to istina ne samo za novorođenčad rođenu u terminu, dobrog zdravlja, već i za prerano rođenu djecu. Kontakt koža na kožu i “Kangaroo Mother Care”^¹ mogu mnogo doprinijeti njezi prerano rođene djece. Čak i s djecom koja primaju kisik moguć je kontak koža na kožu. On pomaže u smanjenju njihove potrebe za kisikom i općenito ih održava mnogo stabilnijima.

Kako bi se cijenila važnost kontakta koža na kožu, što je duže moguće, u prvim tjednima života (ne samo kada se dijete hrani) moglo bi pripomoći razumijevanju da ljudsko dijete, poput svakog sisavca, ima prirodno stanište u kojem bi trebalo biti: sa i na svojoj majci. Kada je dijete ili bilo koji sisavac maknut iz takvog okruženja, ponaša se na neprirodan način. Dijete umotano u plahtu ne ponaša se toliko kao dijete, već postaje preuspavano ili letargično i ima potrebu isključiti se iz svoje okoline ili postaje potpuno odvojen od nje. Ili, takvo dijete može plakati, tresti se i protestirati u očaju. Kada je dijete umotano u plahtu ono ne može komunicirati sa svojom majkom na način kako je to priroda predvidjela i na način koji je potreban za njegovo preživljavanje. Majka i dijete izmjenjuju osjetne informacije koje stimuliraju i izazivaju “dječje” ponašanje: traženje hrane, smirujući se u majčinim rukama, ostajući toplo i zadržavajući svoju temperaturu.

S gledišta dojenja, djeca koja su ostvarila kontakt koža na kožu odmah nakon poroda u trajanju od barem jednog sata, vjerojatnije će uhvatiti dojku bez ikakve pomoći i veće su šanse da će efikasno dojiti bez ikakve pomoći, pogotovo ako majka nije primala nikakve lijekove u toku trudnoće ili poroda. Dijete koje dobro hvata dojku lakše dolazi do mlijka i manje su šanse da majka ima bolne bradavice. Kada majka ima mlijeka u izobilju, dijete može nedovoljno zahvatiti dojku, a ipak dobiti puno mlijeka, premda dojenje tada može biti dugo, učestalo ili oboje. Majka je tada sklonija razviti probleme poput zastoja mlijeka i mastitisa tj. upale dojki. Međutim, u prvih nekoliko dana majka nema puno mlijeka, a način na koji dijete hvata dojku veoma je važan kako bi ono dobilo onoliko mlijeka koliko mu je dostupno (da, mlijeko je tamo čak iako vam je netko, koristeći izdajalicu, dokazao da nije). Ako dijete na uhvati dojku dobro, majka će imati bolne bradavice, a ako dijete ne dobije dovoljno mlijeka željeti će dugo biti na dojci te će se time pojačavati bol u bradavicama.

Kontakt koža na kožu, ostvaren odmah nakon poroda u trajanju od barem jednog sata, ima sljedeće pozitivne učinke na dijete:

Veće su šanse da će uhvatiti bradavicu
Veće su šanse da će dobro uhvatiti bradavicu
Imaju stabilniju i normalniju tjelesnu temperaturu
Imaju stabilniji i normalniji ritam srca i tlak
Imaju povišeniji šećer u krvi
Manje plaču
Veće su šanse za produženo dojenje
Samo će se buditi kada je gladno

Nema razloga da većina djece ne ostvaruje kontakt koža na kožu s majkama, odmah nakon poroda u trajanju od barem jednog sata. Bolnička rutina poput vaganja djeteta ne bi trebala imati prednost. Jedini razlog zašto se to ne radi je “zato što to nikada prije nismo radili”. Nedovoljno dobar razlog!

Nakon poroda dijete bi trebalo biti obrisano i spušteno na majku. U tom periodu nitko se ne bi trebao uplitati i pomagati dijetetu da uhvati bradavicu. Ono može biti stavljeno u vertikalni položaj na majčina prsa te mu treba dopustiti da polako pronađe put do bradavice dok ga majka, ako je to potrebno, podupire. Majku treba poticati da dopusti djetetu da pronađe svoj put dok drži ruke ispod njegove glave. Naravno, majka može i na druge načine pokušati pomoći djetetu i to ne bi smjelo biti obeshrabrivano. To je djetetovo prvo putovanje u vanjskom svijetu i trebalo bi majku i dijete ostaviti u miru da uživaju u zajedničkom društvu (majku i dijete ne bi trebalo ostaviti same pogotovo ako je majka primala lijekove. Važno je da ne bude ostavljena sama s partnerom, već da s njima ostane medicinskom sestra, babica, doula ili neka druga kvalificirana osoba. Povremeno neka djeca trebaju medicinsku pomoć i za svaki slučaj netko kvalificiran mora biti tamo). S kapima za oči i injekcijom vitamina K može se čekati nekoliko sati. Usput rečeno, kontakt koža na kožu moguć je i nakon carskog reza čak i dok majku šivaju osim ako ne postoje medicinski razlozi koji to sprečavaju.

Studije su pokazale da su čak i prerano rođena djeca, težine male poput 1200g, metabolički stabilnija (uključujući i razinu šečera u krvi) i bolje dišu ako su u kontaktu koža na kožu odmah nakon poroda. Potreba za intravenoznom infuzijom, terapijom kisikom ili npr. nosno želučanom cijevi ne onemogućuje kontakt koža na kožu. Kontakt koža na kožu je poprilično kompatibilan sa drugim mjerama koje održavaju dijete zdravim. Naravno, ukoliko je dijete jako bolesno njegovo zdravlje stavlja se na prvo mjesto i ne čine se nikakvi kompromisi. Međutim, bilo koje prerano rođeno dijete koje nema probleme s disanjem može ostvariti kontakt koža na kožu odmah nakon poroda. Dapače, kod prerano rođene djece kao i one u terminu kontakt koža na kožu može smanjiti ubrzano disanje te ono postaje normalno. Čak iako dijete ne prihvati bradavicu unutar prvih sat ili dva, kontakt koža na kožu važan je za majku i dijete radi svih gore navedenih razloga.

Nemojte paničariti ako dijete odmah ne prihvati dojku. Nema potrebe za žurbom pogotovo za zdravo dijete rođeno u terminu. Jedan od najštetnijih pristupa u hranjenju novorođenčeta je bizarno mišljenje da djeca moraju jesti svaka tri sata. Dijete treba hraniti kada ono pokaže da je spremno za hranjenje, a najbolji način da majka to prepozna jest da je zajedno sa njim. Ne postoji ni najmanji dokaz da bi dijete trebalo hraniti svaka tri sata ili po bilo kakvom rasporedu. Na osnovu takvog mišljenja mnogoj djeci je nametnuto da jedu samo zato jer je “došlo vrijeme hranjenja”. Dijete koje još nije zainteresirano za hranjenje može se uporno buniti i ne prihvaćati dojku. Zatim ga se opet stavlja da jede, a dijete postaje sve nervoznije jer nije njegovo vrijeme hranjenja. Ako se to nastavi sljedeći “logični” korak je dati adaptirano mlijeko. Očito je kuda to vodi.

Izvor: www.naturalchild.com

Prevela: Arte

www.baby.hr

1 Uvijek dostupna i prirodna metoda brige za svu novorođenčad, a osobito za prerano rođenu djecu. Karakteriziraju je tri komponente: 1. Kontakt koža na kožu 2. Isključivo dojenje 3. Podrška majkama